Ime Križovljan župa nije mogla dobiti prije nego li je 1574. godine utrnula istimena kod Martijanca.

Prvotnu kapelu u Zavračju, kako se tada zvao Lovrečan podigao je kocem 16. st. Ivan II. Drašković, dok je bio konjički kapetan i zet viničkog gospodara N. Istnwanffy.

Uskoro potom spominje se u Statusima župe njegova banska krčma u Dubravi Križovljanskoj, te skela i mlinovi kod Lovrečana. Kapela je naime posve preuređena u čast Sv. Lovre 1678. godine, a današnji oblik dobila je 1738. godine.

Osim spomenute Dubrave koja je dodjeljena župi Zavrč iz pastoralnih razloga, u općinu Cestica spada gotovo cjelokupno područje današnje župe Natkrižovljan.

Na tim prostorima u vrijeme privremenog utrnuća župa Voća i Petrijanec postojala je kratkotrajno i župa Sviju Svetih u Gomzi.

Spominje se popis župnika iz 1501. godine ali na brdu Trstenik danas možemo naći tek porušeni kameni stup Presvetog trojstva iz 1778. godine.

U samoma Natkrižovljanu nekad je bila privatna drvena kapela Sv. Josipa, a zatim zidana Sv. Barbara, koja današnji izgled dobiva dogradnjom 1775. godine. Ta filijalna kapela župe Križovljan u "Jozefinističkoj reformi" 1789. godine proglašena je župnom crkvom, jer je formalno ukinuto kmetstvo i feudalizam.

Briga o župi povjerena je Vjerozakonskoj zakladi od koje će dobiti samo jedan oltar iz Eksekrirane crkve ukinutih zagrebačkih klarisa.

Do dovršenja župnog stana 1804. godine župnik je stanovao u susjednoj Daškovićvoj klijeti.

Obitelj Mikl gradi na svom posjed u Križanču 1872. godine kapelu Majke Božje, a potomci ju predaju župi, te je danas njena filijala.