Po Bachovom apsolutizmu u Hrvatskoj je uspostavljeno 7 županija, ali tek 1886.g. donesene je Zakon o njihovom ustroju. Tako je Varaždinsku županiju činilo 6 upravnih općina: Biškupec, Jalžabet, Petrijanec, Šemovec, Vidovec i Vinica. Od Vinice se 1.1.1906.g. izdvojila sedma općina – Križovljan Cestica s poreznim općinama Babinec, Dubrava Križovljanska, Natkrižovljan i Radovec. Tadašnja Općina Križovljan Cestica prostirala se na oko 39 km2, a u 16 njenih sela i Križovljangradskom vlastelinstvu živjelo je 4230 stanovnika. U gore spomenutom ustroju županija, prvi puta se spominju nazivi sela Mali i Veliki Lovrečan. Općina Križovljan Cestica nije imala svoju oružničku postaju, već je koristila viničku, isto kao i poštu i ispostavu kotarskog suda. Kao prvi bilježnik (načelnik), spominje se Karlo Tomažić.

Nakon 1. svjetskog rata, općine su ukinute i uspostavljeni su Mjesni narodni odbori. Zaživjele su ponovno nakratko tek 1952.g., a tada je Općini Cestica pridruženo i Gornje Vratno. Nakon gotovo 50 godišnje komunističke vladavine raspala se SFRJ, i 1993.g. u osamostaljenoj Hrvatskoj opet su ustanovljene općine. U Općini Cestica prvi mandat načelnika vršio je Dražen Zebec, nakon ostavke nastavio je Mirko Korotaj, potom Vjekoslav Klasić, te ponovno Mirko Korotaj.

Zastava općine Cestica

Kao Dan općine usvojen je glavni župski blagdan – Uzvišenje sv. Križa, 14. rujan.

Rješenjem Ministarstva uprave 1997. godine Općini Cestica odobren je grb i zastava.

Grb Općine Cestica

HERALDIČKI OPIS GRBA: Na plavoj podlozi štita iz zelenog trobrijega diže se srebrni križ. Oko križa ovija se čokot vinove loze koji na sebi nosi četiri simetrično smještena zelena lista. Zlatni grozd visi na čokotu po sredini i djelomično prekriva križ.