Školstvo
Za bana Mažuranića 1874.g. uveden je obavezno polaženje pučke škole. Tako je radovečka škola otvorena 1845.g. u zgradi pokraj crkve, o čemu svjedoči ploča na njoj.
Prvi pravi učitelj bio je Ignacije Jugović, koji je ovamo došao iz Bartolovca 1845.g. i ostao do 1850.g. kada je premješten u Petrijanec. Prema zakonu koji je bio donesen još 1880.g. svaka škola morala je pisati svoje Spomenice, no prvu našu Spomenicu napisao je tek 1893.g. Hinko Martinec, prema podacima koje je prikupio od starijih ljudi.
Zanimljivo je spomenuti kako je od 1856.g. dužnost orguljaša i učitelja obavljao Miroslav Friderik Krleža, djed mnogo poznatijeg književnika. On je održavao nastavu sve do 1865.g. kada je obolio od tuberkuloze, umro je 27.7.1867.g.
Za vrijeme učitelja Vjekoslava Horvata (1871.g. – 1889.g.) uvedeno je redovito dvogodišnje školovanje, te mu je 1876 dodijeljena pomoćna učiteljica Dragojla Inkret. Iste te godine dovršena je gradnja nove školske zgrade na kat, koje danas više nema, na tom mjestu sada jeprodavaonica mješovite robe.
Trogodišnja nastava uvedena je 1912.g., a za potrebe školstva te je godine ponovno adaptirana stara škola u kojoj je u međuvremenu trgovačka obitelj Kralj imala kožarnicu. Obvezno četverogodišnje školovanje uvodi se 1922.g. U razdoblju između dva rata nastava se odvijala u obje zgrade, poludnevno, u 6 odjeljenja.
Nakon drugog svjetskog rada u školi radi pet prosvjentih radnika, a 1945. g. otvara se i četverorazredna škola u Kržianču. Petogodišnje školovanje obavezno je od 1947. godine, a šestogodišnje od 1953. godine.
Obavezno osmogodišnje školovanje organizirano je 1957. godine u adaptiranom zadrunom domu u Babincu, s nižim odjeljenjima u Radovcu, i područnim u Lovrečanu i Križanču.
Zbog dotrajalosti zdanja 1972. g. zabranjuje se rad školi u Radovcu, a 1977. godine školi u Križanču. Sadaršnja zgrada osnovne škole sagrađena je 1980. godine u središtu Cestice. Škola ima 2662 m2 unutrašnjeg korisnog prostora, s 12 učionica, kabinetima i pratećim prostorijama, te dvoranom za tjelesni odgoj.
Na području Općine Cestica nalazi se i Područna škola "Natkrižovljan" Osnovne škole "Vinica".
Pošta
Kraljevski poštanski ured u trgovištu Vinica otvoren je 1869.g., a u zakup ga je uzeo posjednik Sigismun Haslinger. Taj je ured po okolnim mjestima osnovao svoje ispostave: Križovljan Cestica dobila je svoju poštansku agenciju 1935.g. Nakon nekog vremena te se ispostave osamostaljuju, te postaju samostalni poštanski uredi.
Kao prve pismonoše mještani pamte Stjepana Šoštarića i Antuna Mileca. Prva Križovljan – Cestička pošta nalazila se u Varadyevoj zgradi (danas Špremovo), zatim u zgradi Općine, nakon čega se preselila 1958.g. u prostoriju prizidanu uz Vatrogasni dom, da bi od 13.12.1974.g. bila na sadašnjem mjestu, uz ljekarnu.
Vatrogastvo
Dobrovoljno vatrogasno društvo s najdužom tradicijom u Općini Cestica je ono iz Gornjeg Vratna, osnovano 1920.g. Ostala društva osnivana su nešto kasnije, redom: Križovljan – Cestica 1929.g., Virje i Lovrečan Dubrava 1938.g., Gradišće 1976.g. i Babinec 1981.g. Sva društva imaju svoju dokumentaciju, no Spomen knjigu od samih početaka do 1949.g. Ivan Marčec, prvi predsjednik, vodio je samo za Križovljan Cesticu.
Križovljancestičko i Virjansko društvo ujedinili su se 24.4.1949.g., a predsjednik je i dalje bio Ivan Marčec.
Najveće uspjehe Društvo postiže iza 1960.g., kad je predsjednik postao Franjo Vunderl. Osim natjecateljskih uspjeha i veza s drugim društvima, kao najveće uspjehe valja spomenuti 1965.g. kada je nabavljena prva zastava, 1967.g. motorna pumpa, te gradnja novog Vatrogasnog doma, koji danas služi za razna predavanja, okupljanja vatrogasaca i mještana, te za razna slavlja.