Općina Cestica smjestila se na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, jednim svojim dijelom na vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini rijeke Drave. Prostire se na 46 km2, što je 3,8% područja Varaždinske županije.

Naseljena je sa oko 6000 tisuća stanovnika, koji su raspoređeni u 20 naselja, imenima: Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok.

Najveće i najbrojnije naselje Općine je Gornje Vratno, koje ima 1132 stanovnika. Stanovnici Općine uglavnom su Hrvati, katolici i zemljoradnici. Općina Cestica graniči sa općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, te svojim velikim dijelom sa Republikom Slovenijom.

U državnim razmjerima, Općina Cestica je vjerojatno najpoznatija baš po svoja dva međunarodna granična prijelaza prema Republici Sloveniji: Dubrava Križovljanska – Zavrč i Otok Virje – Ormož.

Na području općine se nalazi i dio Ormoškog jezera koje je akumulacija HE Varaždin. To je dio sustava dravskih hidroelektrana. Upravo taj dio općine Cestice, očuvani lijep prirodni krajolik duž rijeke Drave s akumulacijom HE Varaždin – Ormoškim jezerom, vrijedno je blago, te se radi očuvanja posebnosti i zaštite prirode u pograničnom području pokrenula inicijativa za proglašenjem posebnog ornitološkog rezervata na području šuma i dravskih rukavaca uz rijeku i jezero.

Povoljan zemljopisni smještaj daje Općini vrijednu mogućnost istovremenog intenzivnog korištenja poljoprivrednog zemljišta, vinograda, ali i šuma i livada na brežuljkastom dijelu te onih uz Dravu i u dolinama potoka. Upravo zahvaljujući toj posebnosti, na ovom se području mogu uzgajati sve vrste žitarica, razne povrtne kulture i vinova loza, pa se aktivno stanovništvo pretežno bavi vinogradarstvom, poljodjelstvom, ratarstvom i stočarstvom kao osnovnim gospodarskim djelatnostima.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Položaj i smještaj

Geografski položaj Varaždinske županije određen je njenim prirodnim položajem i gospodarskim okružjem. Smještena gotovo u srcu Europe na kontaktu prirodnih i gospodarskih cjelina, na dodiru Panonije, pored alpskog ruba, na višestoljetnom ozračju germanskog kulturnog kruga. Leži blizu gusto naseljene i prirodno bogate srednje Europe, gospodarski razvijen pojas srednje europskog prostora, koji dopire sve do obala Jadranskog mora, ukazuje na značenje i značajne mogućnosti potpunog gospodarskog i geografskog položaja Varaždinske županije.

Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašava važnost i prednost u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju zapadne i srednje Europe s jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom, te pravac prema srednjem podunavlju, Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Varaždinska županija smještena je na vrlo povoljnoj lokaciji s geografskim pogodnostima koje su u prošlosti bile vrlo značajan čimbenik društvenog i ekonomskog razvitka.

Okolica Varaždina dostojan je okvir baroknom gradu. Očuvani zeleni pejzaž, rijeka Drava i jezero idealno su mjesto za lov i ribolov i rekreaciju. Lovišta u okolici Varaždina poznata su i omiljena među lovcima diljem Europe. Zanimljiva bliža i dalja okolica grada pravi su izazov, od ludbreških svetišta, termalnih voda Varaždinskih toplica, pavlinskog kompleksa u Lepoglavi, Ivančice, vinogorja Cestica, Ravne Gore do starog dvorca Trakošćan. Sve to omogućava razvoj zdravstvenog, rekreacijskog, seoskog i sportskog turizma.

Površina i prirodni resursi

Po geografskom i prirodno smještaju Varaždinska županija nalazi se u rubnom pojasu panonskog područja, pa je karakteriziraju tri reljefna područja: na srednjem dijelu ravničarski, a južni i zapadni su brežuljkasti s gorskim masivima. Županija se nalazi u prostoru umjereno kontinentalne klime karakteristične za peripanonski rub. Poljoprivredna zemljišta, mineralni i vodni resursi temeljni su prirodni resursi Varaždinske županije.

Županija se prostire na prostoru od 1.228 km2, što je 2,2% ukupne površine RH. Na području Varaždinske županije utemeljeno je 6 gradova i 22 općine koje predstavljaju gospodarsku, prometnu i društvenu cjelinu, a jedna od tih općine jest i općina Cestica.

OPĆINA CESTICA

Zemljopisni položaj

Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, jednim dijelom po pitomim vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini uz donedavno hirovitu Dravu, na površini od 46 km2, odnosno 3,8 5 područja Varaždinske županije, prostire se općina Cestica, koju čini oko 6.000 stanovnika u dvadesetak naselja. Većinom su Hrvati, katolici i zemljoradnici.

S istočne i južne strane graniči s općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, a na zapadu i sjeveru susjedne su joj slovenske općine Zavrč, Gorišnica i Ormož. Ime Cestica vezano je uz staru rimsku prometnicu Ptuj-Osijek.

Prostorna i prometna obilježja

Prostorno gledajući, područje općine ime četiri specifične cjeline. To su prostori uz Dravu, ravničarski poljoprivredni prostor, linearni niz naselja uz glavnu prometnicu od državne granice do granice s općinom Petrijanec i brežuljkasti krajolik s izmiješanim naseljima, vinogradima i šumama, te dolinama potoka. Posebnost općini daje spoj plodne ravnice rijeke Drave i vinorodnih brežuljaka, te mogućnost istodobnog intenzivnog korištenja poljoprivrednog zemljišta i vinograda, te šuma i livada na brežuljkastom dijelu.

Prometni položaj općine prilično je povoljan, iako je smještena u pograničnom dijelu države. Kroz nju prolazi jedan od ključnih cestovnih prometnih pravaca: državna cesta D2 (Slovenija – granični prijelaz Dubrava Križovljanska – Varaždin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – Ilok – SiCG). Također se u bližoj budućnosti planira izgradnja brze ceste, tzv. „Podravske magistrale“, koja će prolaziti kroz nizinski dio općine, a koja će direktno spajati Austriju preko Slovenije sa autocestom Budimpešta Zagreb. Tu je bitno naglasiti da će navedena Podravska magistrala prolaziti kroz Gospodarsku zonu Cestica.

Granični prijelazi

Na prostoru općine Cestica postoje dva međunarodna granična prijelaza i jedan malogranični prijelaz prema Republici Sloveniji. Prvi je Dubrva Križovljanska – Zavrč, koji ima status stalnog međunarodnog graničnog cestovnog prijelaza I. Kategorije, a drugi je Otok Virje – Ormož, sa statusom stalnog međunarodnog graničnog prijelaza II. Kategorije, dok se malogranični prijelaz Križanče – Drenovec nalazi na tromeđi općina Cestica, Donja Voća i Zavrč. Prema podacima postaje Granične policije Varaždin, u prvih je devet mjeseci 2004. godine na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska granicu prešao 1.553.651 putnik, te ukupno 464.840 vozila. U istom razdoblju kroz granični prijelaz Otok Virje prošlo je ukupno 560.412 putnika i 100.512 vozila.

U okviru države općina se izdvaja po nekoliko obilježja. Cestica je najsjeverozapadniji dio Republike Hrvatske. Najdužu granicu sa svoje zapadne i sjeverne strane ima s Republikom Slovenijom, i to dugu 18 kilometara. Na području općine nalazi se i dio Ormoškog jezera, koje je akumulacija za HE Varaždin. To je dio sustava dravskih hidroelektrana.

Gospodarska zona Cestica

„Gospodarska zona Cestica“ novim je prostornim planom uređenja općine Cestica i odlukama nadležnih tijela postala zajednički naziv za tri lokacije na kojima se planira poslovna aktivnost u općini Cestica. Prva i najvažnija lokacija označena je kao Lokacija A i nalazi se u Otok Virju i dijelom u Virju Križovljanskom. Druga lokacija je Lokacija B i nalazi se u Babincu, a treća lokacija jest Lokacija C i nalazi se u Dubravi Križovljanskoj. Same oznake označavaju i redoslijed prioriteta komunalne izgradnje i popunjavanja poslovnim subjektima.