Župa Svete Barbare slavi svoj dan u srijedu, 4.12.2024. godine na blagdan Svete Barbare. Sveta misa počinje u 11:00 sati, a uveličati će ju mons.Bože Radoš, varaždinski biskup zajedno s domaćim župnikom Mariom Filipovićem i ostalim župnicima.
Tijekom mise će nastupati zbor OŠ Vinica, a nakon mise će se na platou ispred crkve održati druženje za sve prisutne. Održati će se i tradicionalno proštenje gdje će se nuditi proizvodi poput igračaka, adventskih ukrasa, rukotvorine i popularni licitari. Za hladne i tople napitke će se pobrinuti OPG Županić, a biti će i toplog jela. Za glazbeni dio pobrinuti će se grupa Fiškali.
Općina Cestica daje napore da se revitaliziraju nekadašnji običaji na području općine kako se ne bi zaboravilo i kako bi se vratio duh tradicije u cestički kraj. Stoga se pozivaju svi mještani općine Cestica i mještani susjednih općina se odazovu proslavi Barbarinog u Natkrižovljanu.
Crkva svete Barbare i kurija župnog dvora spada u zaštićeno kulturno dobro. Smještena je na jednoj od najatraktivnijih lokacija i na ujedno najvišoj nadmorskoj visini u općini i to na 325 mnv. Današnja crkva datira iz 18. stoljeća, točnije 1768. godine kad je dograđena lađa, a 1775. godine dograđen je i toranj. Župa je osnovana godine 1789. od dijelova župe Križovljan i župe Vinica. Barokni oltari dovezeni su iz Zagreba iz crkve koja je bila predviđena za rušenje, dok je sveta Barbara, zaštitnica rudara i od lošeg vremena, izabrana zbog obližnjih rudnika u Maruševcu, ali i zbog strmoga vinogradarskog područja. Do crkve se može popeti preko 142 stepenice ili s druge strane asfaltiranim ali ne i manje strmim putem. Stepenice su napravljene 1988. godine dok je župom upravljao vlč. Vlado Stolnik. Orgulje su rad zagrebačkog graditelja Dobnika iz 1891. god.
Prema riječima vlč. Filipovića na području župe je oko 1200 stanovnika, od kojih većina živi u naseljima na području općine Cestica, dok dio vjernika živi na području općine Vinica
S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ukras u kućama i crkvama. Drugdje siju pšenicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan sv. Barbare grančicu s trešnje, stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta. Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva.
Sveta Barbara je kršćanska mučenica iz 3. stoljeća, koja je prema legendi bila zatočena u tornju, okrutno zlostavljana te joj je otac odrubio glavu. Vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja, a ujedno je i jedna od 14 svetaca pomoćnika u nevolji.
Legenda pripovijeda da je bila kćerka Dioskorusa, bogatog trgovca purpurom u gradu Nikomediji u Maloj Aziji. Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i, prije nego je otišao na jedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva prozora. Možda i zato da ne bi došla pod utjecaj kršćanstva. Kad se vratio, našao je na tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva, a križ, da je podsjeća na otkupljenje. Otac je pobjesnio od gnjeva i predao sudu, gdje je u njegovoj nazočnosti bila podvrgnuta mučenju. Uvidjevši da je djevojka spremna i na najteže tjelesne muke, odlučiše je duhovno poniziti tako da je razodjevenu povedu ulicama do trga. Čuvši njezinu molitvu, Bog stvori u gradu takvu maglu da se potpuno smračilo. Ne znajući što bi dalje, sudac na kraju odredi da se mučenici odrubi glava. To je izvršio raspamećeni otac. Na povratku sa stratišta oca je zadesila primjerena kazna: pogodio ga je grom iz vedra neba i raspršio njegove sažgane ostatke.