U suradnji sa župom Križovljan, pod pokroviteljstvom Općine Cestica, povodom 78. obljetnice stradanja žrtava poratnih likvidacija ubijenih u noći s 22. na 23. srpnja 1946. godine uz rijeku Dravu kod Velikog Lovrečana komemoracija je održana u nedjelju, 21. srpnja 2024. godine.
U prvom dijelu komemoracije vlč. Zorislav Šafran, s početkom u 9,30 sati, predvodio je u kapeli Svetog Lovre, misu za sve stradale i poginule u ratovima i progonima totalitarnih režima XX stoljeća, pod kojom je održao i prigodnu propovijed, a misno slavlje uveličao je zbor kapele koji je na orguljama pratio Marijan Županić, orguljaš župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan.
Nakon mise sudionici komemoracije okupili su se na parkiralištu DVD-a Lovrečan Dubrava te u procesiji krenuli do spomen križa postavljenog iznad posljednjeg počivališta žrtava gdje je pred polaganje vijenaca zbor izveo pjesmu Bliže o Bože moj.
U ime pokrovitelja komemoracije vijenac su položili i svijeće zapalili načelnik Mirko Korotaj i predsjednik Općinskog vijeća Općine Cestica Darko Majhen, a pridružili su im se Lina Borak i Stanko Dobrotić, nakon čega su u ime Društva za obilježavanje grobišta i rodbine žrtava vijenac položili i svijeće zapalili Boris Veselnik, Branko Korotaj, Darinka Milec, Franc Težak i Ivan Mikec.
Zahvalu Općini Cestica na pokroviteljstvu, vlč. Zorislavu Šafranu na predvođenju mise i održanoj homiliji u ime Društva za obilježavanje grobišta uputio je Franjo Talan, potpredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, a potom je podsjetio da je u toku Drugog svjetskog rata iz naselja Brezje Dravsko, Mali i Veliki Lovrečan kao i pripadajućih zaseoka, Lovrečan Breg i Lovrečan Otok, poginulo i nestalo dvadesetak mladića, pretežno u njemačkoj vojsci. Uz grobište Pancerica u Otok Virju, na području općine Cestica, kao grobišta poratnog razdoblja spominju se grobište Križanče, „Ramuščakova šuma“ i područje uz Dravu u Dubravi Križovljanskoj gdje je na razminiranju minskog polja postavljenog od njemačke voske, nakon rata, stradalo tridesetak domobrana, ratnih zarobljenika, a na predjelu uz Dravu, 22. na 23. srpnja 1946. godine ubijeno je šestero mladića.
Prema izjavi Josipa Pongraca petero ih je bilo s područja Slovenije, a ubijen je i Stanko Dobrotić, sin Jakoba i Antonije r. Županić, rođen u Lovrečan Otoku 16. listopada 1925. godine. Dozvolom vlasti, Stanka Dobrotića je obitelj pokopala na groblju podno kapele Svetog Lovre, a ostale ubijene mjesni grobar pokopao je uz Dravu, oko 8 metara od državne ceste D-2.
Od posljedica ranjavanja od mina, nakon rata stradalo je četvero mladića, a uz Stanko Dobrotića od progona vlasti ubijeni su ili „nestali“ Stanko Hrnčić, Franjo Korotaj, Mirko Kusterbanj, Marija Mikec, Lovro Štager, Kondrad Talan, Franjo Težak, Danica Uranić i Jakov Županić ( utvrđeno po Komisiji za utvrđivanje ratnih i portanih žrtava općine Cestica op ft).
Kao posljedica progona vlasti na duže vremenske kazne osuđeni su Josip Pongrac, učitelj Nikola Ramuščak, Lovro Borak, Krešimir Šoštarić, Stjepan Šoštarić, Albin Kokot, Šimun Talan, Vladimir Ožvatić i Anđela Vočanec, a osuđen je i župnik Josip Bakan.
U ljeto, 13. kolovoza 1946. godine dogodilo se čudo u Brezju, a zbog toga je Udba opet stala zatvarati i mučiti ljude. Najmanje je u zatvoru provela starica Eva Ponudić rođ. Borak, a zatvoreni su bili i Josip Talan (16 godina), Terezija Težak rođ.Ponudić i Stjepan Težak koji je na Udbi u Varaždinu proveo 135 dana. Zbog toga jer je 14. kolovoza blagoslovio pod iz kojeg je prskala krv zatvoren je i pater Modesto Borak, kapucin, podsjetio je Franjo Talan, predsjednik Društva te dodao: Mi kao udruga godišnje organiziramo desetak komemoracija na području sjeverne Hrvatske, a surađujemo i sa sličnim društvima koja do pijeteta prema žrtvama drže. Tako je prošle subote komemoracija bila za žrtve grobišta Ksajpa u Šenkovcu kod Čakovca, 14. srpnja je uz 81. obljetnicu mučeničke smrti vlč. Matije pl. Žigrovića komemoracija bili u Krapini i Gornjem Jesenju. Predstoji nam, uz Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, spomen na se žrtava grobišta Kolnjak, a kako ove godine pada i osamdeseta obljetnica smrti pedesetak uglednih Dubrovčana, poubijanih na otočiću Daksa 25. listopada 1944. po ulasku partizana u grad, među kojima je bio i pater Petar Perica, autor nama svima dragih pjesama Do nebesa nek se ori i Rajska Djevo, planiramo i posjet jugu Hrvatske.
U završnom dijelu komemoracije vlč. Zorislav Šafran predvodio je molitvu, a potom je zbor otpjevao pjesmu Rajska Djevo kraljice Hrvata.
Kako je spomen križ na grobište Križara smješten uz samu državnu cestu sigurnost kretanja okupljenih na komemoraciji osiguravali su vatrogasci DVD-a Lovrečan Dubrava, a po dolasku na parkiralište mještani spomenutih naselja za sve sudionike priredili su druženje uz okrjepu.