Demokratske promjene koje su potkraj osamdesetih godina XX stoljeća zahvatile brojne države istočne i srednje Europe u kojima je do tada vladao jednopartijski društveni politički poredak omogućili su održavanje prvih demokratskih višestranačkih izbora i u Republici Hrvatskoj (u travnju i svibnju 1990. godine op ft), a na temeljima demokratskih promjena i volje građana došlo je do formiranja novih država i na susjednim područjima. Tako su 1991. godine samostalne države postale i susjedne Republika Hrvatska i Slovenija, a s vremenom i ostale sastavnice bivše državne zajednice.
Od 1. svibnja 2004. godine Republika Slovenija postala je članica Europske unije, a od 21. prosinca 2007. godine i članica schengenskog područja (područje bez unutarnjih graničnih kontrola među državama članicama…) i jedna je od država u kojoj se Euro koristi i kao nacionalna, tj. zajednička valuta.
Republika Hrvatska članica Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine, a u „sastav“ zajedničkog bezgraničnog prostora uključena je 1. siječnja 2023. godine, od kada se i u Hrvatskoj Euro koristi i kao valuta Republike Hrvatske.
Ulazak Republike Hrvatske u zajedničko schengensko područje s radošću su dočekali i brojni stanovnici u pograničnim područjima, a jedna od proslava ulaska Hrvatske u područje koje obuhvaća 27 europskih država, gdje je kretanje omogućeno bez kontrola na granicama, upriličen je i na dosadašnjem graničnom prijelaz u Dubravi Križovovljanskoj, u općini Cestica.
Svečanost je započela okupljanjem pred ponoć, 31. prosinca 2022. godine, a otkucavanjem ponoći, i stupanjem u 2023. godine, podignuta je rampa na graničnom prijelazu ulaska u Republiku Hrvatsku, a nakon toga otkrivena je ploča na kojoj je, uz hrvatski, slovenski, njemački i jezik, napisano slobodan prolaz. Dizanje rampe i otkrivanje ploče popraćeno je pljeskom svih prisutnih, a potom se pjenušcem nazdravilo uključenje Republike Hrvatske u područje kojim se putuju bez graničnih kontrola te nastavilo s međusobnim čestitanjem i upućivanje dobrih želja u godinu u koju se stupilo.
U ime Policijske uprave Varaždinske nazočnima se obratio Predrag Benčić, načelnik PU Varaždinske županije, a potom je čestitku uputio Donald Rus, direktor Policijske uprave Maribor. Zadovoljstvo ulaskom Republike Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu iskazao je i župan Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije, a Mirko Korotaj, načelnik Općine Cestica je rekao: Općina Cestica ima 18 kilometara dugu granicu sa Slovenijom. Za nas je to važan događaj, kako za naše građane, tako i za naše gospodarstvenike jer će sada biti lakši promet roba. Schengen je praktički sloboda. To smo željeli i to smo ostvarili. Hvala Vladi Republike Hrvatske što je uspjela to dogovoriti, da konačno i mi tu uz granicu možemo normalno živjeti.
Svečanosti ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor na dosadašnjem GP Dubrava Križovljanska nastavljena je uz Tamburaški sastav Biseri, a istoj su bili prisutni: Donald Rus, direktor PU Maribor i policijski službenici slovenske granične policije, Predrag Benčić, načelnik PU Varaždin, zamjenik Dalibor Božić, Marina Kolarić, glasnogovornica PU Varaždinske, načelnik Granične policije Vladimir Friščić i pripadnici granične policije, Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije, zamjenica mu Silvija Zagorec i županijska vijećnica Sandra Županić, saborska zastupnica Nadica Dreven, Mirko Korotaj, načelnik općine Cestica, a svečanosti su se uz brojne stanovnike pograničnog područja odazvao i Boris Veselnik, danas u mirovini, jedan od prvih djelatnika PU Varaždinske na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska, kao i predstavnice Udruge umirovljenika Općine Cestica, Milena Kolmačić, Jožica Golubić i Terezija Vinter, te župan Općine Zavrč Slavko Pravdič i mještani susjednih naselja.
U prilogu nekoliko fotografija snimljenih tijekom svečanosti, a zajednička fotografija svih sudionika proslave preuzeta je sa stranice https://www.varazdinske-vijesti.hr/aktualno/foto-podignuta-rampa-na-granicnom-prijelazu-dubrava-krizovljanska-hrvatska-u-schengenu-66223#galleryef6bf78324-14