Nakon što se potkraj kolovoza ove godine obnovio i bijelom bojom obojio toranj na kapeli Svetog Lovre u Lovrečanu, početkom 11 mjeseca izvršene su pripreme za obnovu pročelja župne crkve Uzvišenja Svetog Križa u Radovcu. Kako je župna crkva župe Križovljan upisana kao kulturno povijesni spomenik graditeljske baštine Republike Hrvatske (Z-2279) obnova će se izvršiti u skladu s preporukama stručnjaka Konzervatorskog odjela Varaždin.
Radove na obnovi povjereni su soboslikarskom obrtu Alvin iz Ljubešćice a da bi se isti izvršili u skladu s preporukom struke gradilište je u utorak, 15. studenoga obišao i od župe Križovljan angažiran nadzorni inženjer Zdravko Ptiček, dipl. ing. arh. koji je rekao: Nakon što se skine i očisti donji dio dotrajale fasade površine će se nanovo ožbukati isušujućom žbukom a na gornjem dijelu izvršiti će se sanacija pukotina nakon čega će se izvršiti bojenje cijelog pročelja.
Također će se izvršiti restauracija i obnova kamenih dijelova i postaviti limeni opšavi i okapnice na svim mjestima gdje dolazi do podlijevanja kiše, ispod niša slika Isusa i apostola, kao i u nišama na vrhu pročelja.
Dosadašnju obnovu i restauraciju župne crkve Uzvišenja Svetog Križa u Radovcu, uz župljane župe Kiržovljan, pomoglo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Varaždinska biskupija i Općina Cestica a kompletnu boju za izvedene radove donirao je majstor Anto Barukčić iz Radovca, rekao je vlč. Zorislav Šafran, župnik župe Kiržovljan, i dodao: - Nakon uređenja pročelja u planu je i uređenje okoliša oko i ispred crkve a kako se na površinu pred crkvom nadovezuje Trg Ivana Pavla Drugog isto će se urediti u skladu s mišljenjem struke i u dogovoru s Općinom Cesticom.
Osvrt na izgradnju župne crkve 1753. godine i uređenje pročelja
Križovljanska župna crkva Uzvišenja Svetoga Križa u Radovcu u današnjem obliku postoji od 1753. godine. Od 1612. godine tu je postojala kapela Majke Božje, a u to vrijeme župna crkva župe Križovljan, uz koju je bilo i župno groblje, nalazila u podnožju brda Prekorje, iznad samog naselja. Zbog utjecaja voda i teškog pristupa vizitatori ( vlč. Ivan Košić, župa Križovljan – strana 19 – fotomonografija župe Križovljan i Natkrižovljan – izdanje Prekorje doo, svibanj 2022. godine op ft) su predlagali preseljenje i groblja i crkve. Prijedlog vizitatora ostvario je 1753. godine pokrovitelj župe Pavao Bakić koji je prethodne godine sagradio i na svom posjedu i dvorac Križovljangrad. Za izgradnju sadašnje župne crkve, na kapelu Majke Božje, prema jugozapadu, nadozidana je sadašnja lađa crkve, a tadašnja sakristija nešto je proširena te potom povezana s novoizgrađenom pokrajnjom kapelom Majke Božje u koju se od 1803. godine preko stepenica može ući i iz same lađe. Jugozapadni dio lađe dio je samog tornja, a iznad ulaza u crkvu ugrađen je renesansni prozor. U donjim nišama na pročelju bili su u početku kipovi Isusa i apostola, a na vrhu Marije i Ivana pod križem. Godine 1860. umjesto kipova Isusa i apostola slikar Vjekoslav Dolinšek izradio je freske, a niše na vrhu ostale su prazne. Za potresa 1930. godine raspuknuo se zid i strop iznad kora pa su stavljene zatege, a na jugoistočnoj strani i potporni zid pod kojim je ostala i niša apostola Šimuna.