Općina Cestica bogata je prirodnim resursima, na njenom području znatne površine pokrivaju šume uz Dravu te u brdskom dijelu i tlo uz njih, izrazito kvalitetno poljoprivredno tlo u nizini, te vinogradi na padinama. Smještena je na dobrom prometnom položaju, uz granicu, te posjeduje dva važna granična prijelaza. Općina Cestica spada u depopulacijsko područje, broj stanovnika u njenim naseljima od 1971. do 2001. godine stalno opada za po oko 200 stanovnika u svakom međupopisnom razdoblju. Međutim, porast broja stanovnika bilježi 7 naselja, uz državnu cestu D2, što ističe važnost prometnog smještaja, uz ostale gore spomenute, kao bitnog faktora u daljnjem razvoju.
Gospodarski pokazatelji unutar Općine Cestica upućuju na to da bi se daljnji prostorni i ekonomski razvoj mogao skladnije razvijati. Osnova za to su inicijative za gradnju farmi i gospodarskih lokacija te vinogradarstvo i voćarstvo. Tome treba dodati zaposlene u Varaždinu (dnevni migranti) te one što se bave poljoprivredom. U pogledu društvene infrastrukture također na gospodarski razvoj utječu postojeća moguća nova radna mjesta. Daljnji razvoj svih navedenih djelatnosti, a posebno očekivani značaj turističkog i gospodarskog pozicioniranja Križovljan grada zajedno s njegovom okolicom, trebali bi doprinijeti stvaranju kvalitetnog gospodarskog okvira za daljnji skladan prostorni razvoj cijele općine.
Zadovoljavajući razvoj moguće je postići uspostavljanjem optimalnog odnosa između prirodnih, gospodarskih i društvenih potencijala iz čije procjene moraju proizaći stvarni i ostvarivi ciljevi demografske politike. Zadani ciljevi ne smiju biti sami sebi svrha, već moraju život u depopulacijskim područjima ostvariti po mjeri čovjeka. Samo takav pristup može osigurati ostanak, a i vraćanje ljudi na te prostore. Poboljšanje komunikacija i komunalnog standarda prvi je korak koji će otvoriti sve daljnje procese u gospodarstvu i društvenim djelatnostima (uređenje cestovne mreže i poboljšanje povezanosti, zadovoljavajuća vodoopskrba i elektroopskrba).
Gospodarskim procjenama ukazano je da bi promjenom strukture materijalne proizvodnje bilo moguće dostići viši dohodak. Korištenjem pogodnosti graničnih prijelaza općina ima povoljnu mogućnost da ubrzano poboljša udio sekundarnog i tercijarnog sektora u ukupnoj strukturi gospodarstva (razvoj turističko-ugostiteljskih, trgovačkih i ostalih servisno uslužnih djelatnosti). Moguće je poboljšati stanje u društvenim djelatnostima, što znači uređenje i opremanje postojećih školskih, predškolskih i zdravstvenih ustanova, uvođenje onih sadržaja koji ne postoje, a neophodni su, te sanacija spomeničke baštine kao elementa turističke ponude.
Poseban problem su nezaposleni i otpušteni radnici koji su radili u susjednoj Sloveniji. Njihovo ponovno zapošljavanje moguće je ostvariti poticanjem i potporom pri otvaranju manjih obrtničkih radionica i mini-farmi, za što postoji interes (radi se uglavnom o kvalificiranim obrtnicima raznih struka). Također postoji interes za razvoj lovnog i seoskog turizma.
Na području Općine Cestica planirana je izgradnja Zone male privrede u Babincu, Ekonomsko-gospodarska zona Zavrč-Dubrava Križovljanska i Poslovna zona Radovec. Većih industrijskih objekata na području Općine nema, pa zato Općina ulaže danas u jačanje gospodarskih, obiteljskih i tradicionalnih vrijednosti ovoga kraja.
Sklad gospodarstva, društvenih djelatnosti, vinogradarstva, poljoprivrede, turizma, lovstva i rekreacije svojom raznolikošću upućuju na zaključak do općina ima preduvjete za bolji razvoj. Kada se tome dodaju obilježja očuvanog krajolika, dobar prostorni razmještaj naselja i stanovnika u njima, može se očekivati i održavanje pa i postupno povećanje broja stanovnika. Ocijenjeno je da bi u budućnosti moglo u općini živjeti 6000 – 6500 stanovnika, koji će svakako biti nosioci napretka općine Cestica.