U sklopu realizacije programa Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava za 2026. godinu planirana je posjet Zagrebu i izložbi U POČETKU BIJAŠE KRALJEVSTVO - izložbi povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, a ista je u suradnji sa zborom Stellarium KUD-a općine Cestica realizirana u nedjelju 08. veljače 2026. godine.
Posjetu Zagrebu priključili su se i župljani župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan. Polazak je bio ujutro u 10 sati s parkirališta OŠ Cestica, a u Varaždinu se putnicima iz Cestice priključilo desetak članova Društva.
Odlazak do Zagreba, u nedjelju, 8. veljače 2026. godine
Po ulasku putnika u Varaždinu dalje smo prema Zagrebu nastavili auto cestom, a na putu nas o povijesti Zagreba i njegovim kulturno povijesnim znamenitostima izvijestio Franjo Črep. Kako je u Zagrebu za mjesto zaustavljanja autobusa, umjesto ranije planiranih, odobreno jedno od nama dostupnih parkiranja na Glavnom kolodvoru, u ulici Grgura Ninskog, do Trga bana Josipa Jelačića stigli smo nešto prije podneva te smo „pucanj“ Gričkog topa čuli na samom Trgu, odakle smo se uputili na Gornji grad gdje su nam se pridružili članovi Udruge ratnih postrojbi Specijalne policije Rode Varaždin i gospođa Anica Žigrović iz Svetog Ivana Zeline. U dogovoru s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije pred ulazom u Galeriju Klovićevi dvori pričekao nas je Tomica Plukavec, prof., tajnik Ureda, koji je s nama bio cijelo vrijeme boravka u Zagrebu. Nakon sređivanja formalnosti oko ulaznica i stručnog vodstva kroz Galeriju, prva grupa u obilazak je krenula u 12,30, a u 13 sati u obilazak je krenula i druga grupa, kojoj su se uz članice zbora Stellarium pridružili članovi Društva, Boris Veselnik i Franjo Talan. Zahvaljujući susretljivosti našeg vodiča nakon jednosatnog obilaska Galerije na prvom i drugom katu snimili smo zajedničku fotografiju, a potom smo razgledali i izloženo u prizemlju zgrade. O izloženom u Galeriji Klovićevi dvori više informacije može se vidjeti na adresi: https://gkd.hr/izlozba/u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva/ , a s obzirom da su eksponati za spomenutu izložbu prikupljeni s raznih strana i da je do 15. ožujka 2026. produžena izložba najbolje je istu i osobno obići i pogledati.
Nakon obilaska Markova trga i kamenitih vrata posjetili smo zagrebačku katedralu
U završnom dijelu našeg posjeta Zagrebu vodič nam bio Tomica Plukavec, prof., tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Nakon izlaska iz Galerije prošli smo kroz Katarinin trg te skrenuli u ulicu Svetih Ćirila i Metoda u kojoj je uz ostale znamenitosti danas smještena i Gradska skupština grada Zagreba. Samu zgradu za kazalište dao je sagraditi zagrebački trgovac Kristofor Stanković, a potom smo stigli do Trga Svetog Marka na kojem se u središnjem dijelu nalazi crkva Svetog Marka koja u sadašnjem vanjskom obliku postoji od 19. stoljeća. Na samom Trgu danas je Hrvatski Sabor, Banski dvori i Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a nasuprot ulice Svetih Ćirila i Metoda, iza crkve Svetog Marka je Ustavni sud.
Potom smo se kroz Kamenitu ulicu spustili do samih Kemenitih vrata u kojoj je oltar Majke Božje, a iznad spomenutog prolaza su prostorije Braće hrvatskog zmaja, pa se i prostor od Kamenitih vrata do ulice Pavla Radića naziva Trg braće hrvatskog zmaja. Put nas je dalje vodio kroz ulicu Krvavi most, te smo potom preko Tkalčićeve, Skalinske ulice i Dolaca stigli na Kaptol. O povijesti tog dijela Kaptola iscrpno nas je podno skulpture Blažene Djevice Marije izvijestio naš vodič, Tomica Plukavec, a u znak zahvale za upoznavanje s kulturno povijesnim znamenitostima uz koje smo prošli prigodan poklon u ime hodočasnika uručila mu je Petra Vunderl Furjan.
Pred ulazak u katedralu Tomica Plukavec za svakog je sudionika pripremio knjigu „KATEDRALA Uznesenja Marijina u Zagrebu„ u kojoj su, uz brojne fotografije, pobrojane najznačajniji podaci o katedrali.
Na kraju polusatnog obilaske pomolili smo se na grobu blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a na izlasku iz iste zapalili smo i svijeće na za to predviđenom mjestu u sjevernoj lađi crkve. Sama katedrala i dalje se obnavlja, kako vanjski tako i unutarnji dio, a od oltara i brojnih spomenika jedino je vidljiv glavni oltar i propovjedaonica dok su svi ostali oltari i spomenici ostali zaštićeni OSB pločama. U potresu stradali su tornjevi u kojima se nalazilo nekoliko zvona koja su do obnove istih smještena na podu južne lađe, ispod natpisa na glagoljici, a na zidu sjevernog broda vidljiva je slika Uznesenje Marijino u nebo.
Zagreb i Općinu Cestica „povezuje“ oltar Svete Barabare u Natkrižovljanu
Po izlasku iz katedrale zahvalu Tomici na vremenu koje nam je posvetio uputio je Franjo Talan, a potom smo se preko Trga bana Jelačića i Zrinjevca uputili do spomenika kralju Tomislavu te do ulice Grgura Ninskog gdje nas je već čekao autobus.
Općinu Cestica, župu Svete Barbara i grad Zagreb povezuje oltar Presvetog Trojstva iz samostanske crkve klarisa koje su naredbom cara Josipa II. ukinute 27. veljače 1782 godine. Glavni oltar je tadanja Vjerozakonska zaklada namijenila novoosnovanoj župi te je isti skraćen i preuređen u sadašnji oltar Svete Barbare u crkvu u Natkrižovljan dopremljen 1793. godine ( više o tome Monografija općine Cestica, TIVA – Varaždin 2005. godine strana 82 op ft).
Na povratku iz Zagreba u jednom restoranu na predjelu grada Sveti Ivan Zelina imali smo dogovorenu okrjepu koju smo obavili nešto prije 19 sati te smo se puni dojmova oko 20 sati vratili u Cesticu.
U prilogu nekoliko fotografija s putovanja u Zagreb, u nedjelju, 8. veljače 2026. godine.