Danas, gotovo sve svjetske organizacije koje se bave očuvanjem okoliša upozoravaju na racionalno korištenje voda. Uzmemo li u obzir da 70 posto našeg planeta čini voda, logično se javlja pitanje zašto. Naime, od tih 70 posto, samo 2,5 čini slatka voda.
Danas je pitka voda u Europi nešto sasvim normalno, imamo je u obilju. Međutim, potrebno je naše misli uputiti dalje u budućnost, razmišljati o našoj djeci, o budućim naraštajima.
U pojedinim dijelovima svijeta voda je vrjednija od novca, zlata ili bilo kojeg materijalnog dobra. Stoga, treba razmišljati na način da je to prirodno bogatstvo, o kojemu u konačnici ovisi cijeli ljudski i životinjski svijet, nešto čemu treba posvetiti posebnu pažnju.
Jedan od načina, apelirati je na svakog korisnika pitke vode u kućanstvu, na racionalno korištenje. Ono obuhvaća uistinu široki spektar radnji, koje možemo poduzeti sa ciljem štednje odnosno smanjenja potrošnje pitke vode.
Kako racionalnije koristiti pitku vodu
Tuširanje - Vjerovali ili ne, ušteda vode pri tuširanju u odnosu na kupanje ogromna je. Za kupanje vam je potrebno između 140 i 160 litara vode, a kod tuširanja samo 12 do 25 litara u minuti. Dodatnih 50 posto može se uštedjeti zatvaranjem vode prilikom tuširanja, zatvaranjem vode prilikom pranja zubi i slično.
Regulator mlaza - On miješa zrak s vodom. Nakon njegove ugradnje možete uštedjeti do 70 posto vode. Iako će mnogi reći da je to trošak, pokazalo se da se radi o investiciji koja se isplati u roku šest mjeseci.
Armatura s jednom ručkom – Pruža mnogo brže postizanje željene temperature vode.
Vodokotlić - Noviji tipovi vodokotlića imaju dugme za regulaciju te manji kapacitet, a ugradnjom dugmeta “WC STOP“, zaustavljate vodu odmah nakon prekida pritiska na isto.
Kontrola brtvi – Zvuči nevjerojatno, no ukoliko slavina propušta vodu kap po kap, ili voda pomalo kaplje na spojevima - dnevno gubite čak do 17 litara, što je godišnje oko 6.200 litara pitke vode.
Pranje posuđa - Ne perite posuđe pod tekućom vodom, a ukoliko posjedujete perilicu, nemojte ju koristiti ukoliko nije puna.
Zalijevanje vrta - Jedan od načina sakupljanje je kišnice, jer osim što štedimo pitku vodu, kišnica je zdravija za biljke kako ne sadrži kamenac. Polijevajte samo ujutro i navečer.
Upotreba praška za pranje - Tvrdoća vode nije ista u svim regijama. Dobro je propitati kod lokalnog distributera o kvaliteti vode koju koristite, pa na osnovu njihovih savjeta koristiti potrebnu količinu praška, sa ciljem što manjeg zagađenja okoliša.
Ugradnja mjerila za potrošnju vode - Zašto plaćati više od potrošenog? Ugradnjom mjerila plaćate samo onoliko koliko ste potrošili.
WC školjka nije kanta za smeće - Razne lakove, ulje, lijekove i slično, razvrstavajte i bacajte u predviđene spremnike. Sve su to komponente koje odlaze u odvod te naknadno onečišćuju tlo, a dugoročno i izvore pitke vode.
Snaga mlaza vode - Iako bi pritisak vode u cijevima trebao biti standardiziran, zbog raznih tehničkih teškoća, to nije moguće. Debljina mlaza na vašim instaliranim armaturama, također, utječe na potrošnju vode. Nije loše izmjeriti kolika je stvarna potrošnja u našem domu, a to možemo učiniti na sljedeći način: Pustite vodu pod punim mlazom da teče u neku posudu šest sekundi. Količinu vode mjereno u litrama, pomnožite s 10. Rezultat pokazuje koliko litara vode isteče u jednoj minuti. Sama spoznaja o toj količini može vas natjerati na racionalniju potrošnju vode.
Još malo statistike…
Potrošnja pitke vode po osobi iznosi oko 130 litara dnevno
- Hrana i piće šest litara
- Kupanje, tuširanje i higijena 46 litara
- WC kotlić 35 litara
- Pranje rublja 16 litara
- Pranje posuđa osam litara
- Održavanje doma, pranje vozila, zalijevanje vrta osam litara
- Ostalo 11 litara
Sam pogled na ove podatke može jasno ukazati na naše navike, i samim time uputiti nas na racionalnije korištenje vode.
Projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa – promocija i edukacija o održivom gospodarenju otpadom“ zajednički je projekt općina Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki. Vrijednost projekta iznosi 536.561,74 kune, od čega je 85%, odnosno 479.027,45 kuna sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezija, u okviru Kohezijskog fonda.